Bolovanje na teret poduzeća/poslodavca


Pod bolovanjem se smatra odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti radi kojih je djelatnik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.

Pravo na bolovanje utvrđuje izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, najdulje do roka utvrđenog Pravilnikom o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti.
Nakon proteka roka najduljeg trajanja bolovanja za određenu bolest, izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite obvezan je osiguranika radi utvrđivanja prava na daljnje bolovanje uputiti ovlaštenom liječniku Zavoda.

Da bi imali pravo na naknadu za bolovanje od svog liječnika zatražite tiskanicu "Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad" (radi obračuna naknade plaće koja tereti sredstva poslodavca).

Bolovanje na teret poduzeća/poslodavca
Poslodavac na teret poduzeća isplaćuje naknadu za bolovanje za prvih 42 dana, odnosno za prvih 7 dana za invalide rada, te za radnike zaposlene u pravnoj osobi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Ako je djelatnik na bolovanju duže od 42 dana (neprekidno bolovanje), nakon 42. dana naknadu za bolovanje će isplaćivati poslodavac, ali će HZZO poslodavcu refundirati iznos isplaćenog bolovanja.
Isto vrijedi i za djelatnika sa statusom invalida rada, ali sa razlikom da će HZZO refundirati naknadu za bolovanje nakon 7 dana neprekidnog bolovanja.

Naknada za bolovanje na teret poduzeća/poslodavca je oporeziv, tako da iznos bolovanja ulazi u BRUTO iznos plaće.
Dodaci na plaću (dodaci za minuli rad, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci za znanstveni stupanj i dr.) ne računaju se na naknadu za bolovanje (iako u praksi ima iznimki).

Kako se računa naknada za bolovanje na teret poduzeća/poslodavca
Iznos naknade za bolovanje na teret poduzeća određuje poslodavac, a definira se u ugovoru o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnom ugovoru.
Minimalni iznos naknade za bolovanje propisan je zakonom (čl. 55. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.)
"Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od 25% od proračunske osnovice".
Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, neovisno na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano.

Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se u smislu ovoga Zakona, redovita mjesečna plaća osiguranika utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu i drugih propisa o određivanju plaće, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen."

Nekoliko primjera obračuna naknade za bolovanje na teret poduzeća/poslodavca
Izračun po kolektivnom ugovoru državnih službenika i namještenika:
Naknada za bolovanje iznosi 85% od osnovne plaće djelatnika.

Izračun po kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje:
Naknada za bolovanje iznosi 85% od tromjesečnog prosjeka plaće.

Izračun po ugovoru o radu kod privatnih poduzeća:
Primjer 1: Naknada za bolovanje iznosi 80% od tromjesečnog prosjeka plaće.
Primjer 2: Naknada za bolovanje iznosi 90% od osnovne plaće djelatnika za prva 3 dana bolovanja. Od 4. do 10. dana bolovanja naknade iznosi 80% osnovne plaće djelatnika. Od 11. do 42. dana bolovanja naknade iznosi 70% osnovne plaće djelatnika.



Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće za vrijeme

  • privremene nesposobnosti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
  • privremene nesposobnosti zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
  • korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena iz članka 39. točke 7. Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguraju
  • korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta (u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta)
  • njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života
  • privremene nesposobnosti zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe
  • dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini
  • privremene nesposobnosti zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti